Depresija

Šta je depresija?
To je mentalni (psihički, duševni poremećaj) oboljenje. Podrazumeva neraspoloženje koje se razvija bez vidljivog razloga, ili koje po svom intenzitetu i dužini prevazilazi uzrok.
depresija_v

Kada se javlja?

  • U svakoj životnoj dobi
  • U mladosti su to najčešće takozvane endoreaktivne depresije koje su rezultat jasnog  stresnog događaja sa jedne strane ali i biološke spremnosti mozga za depresivno ispoljavanje sa druge strane.
  • U periodu posle tridesete godine depresije su uglavnom endogene (biološki uslovljene).

Koji su uzroci nastanka (pojave) poremećaja?

1.Biološki faktori:

  • Nasleđe (veća je verovatnoća obolevanja u nepovoljnim životnim okolnostima ukoliko je u bližoj ili daljoj familiji bilo duševnih poremećaja – aktivacija genetskog potencijala)
  • Mikromolekularni biohemijski poremećaji (poremećaj balansa neurohemijskih supstanci u mozgu)
  • Konstitucija (osoba sa širokim telesnim šupljinama, niskog ili srednjeg rasta, gojazni, uskih ramena, skloni ćelavosti)

2. Stečeni (stečeni tokom razvoja – odrastanja):

  • Odrastanje u potpunoj ili nepotpunoj porodici
  • Način vaspitavanja
  • Porodični odnosi
  • Školovanje, vaspitanje i kulturne karakteristike sredine

3. Spoljašnji faktori:

  • Socijalna sredina
  • Ekonomski faktori
  • Stresogeni faktori
  • Kulturalne karakteristike sredine

depresija2


Koji su simptomi?

1.Pojava takozvanih produktivnih simptoma:

  • Sumanutih ideja
  • Krivice (verovanje da je pacijent kriv za mnoge događaje u prošlosti. Za depresiju je karakterističan Bekov trijas – negativna interpretacija)
  • Selfa (ja) i negativna očekivanja
  • Hipohondrijske ideje
  • Ideje o ekonomskoj propasti
  • Nihilističke ideje (pacijent veruje da je krv prestala da mu cirkuliše i da mu organi više ne funkcionišu, pa čak da i on sam ne postoji – Cotardov sindrom)
  • Halucinacija

2.Poremećaji ostalih psihičkih funkcija:

  • Nesposobnost za radost za doživljavanje ljubavi i nesposobnost za odlučivanje
  • Usporen misaoni tok do zaustavljanja ili bloka misli
  • Tih govor sa dugim pauzama i povremenim uzdasima
  • Pažnja koncentrisana na samog sebe i sopstvene tegobe, a poteškoće za stvari koje nisu vezane za pacijenta
  • Pod uticajem snažne tuge bolesnik se seća događaja iz prošlosti u izvrnutom svetlu
  • Pacijent je za sve kriv, a beznačajni događaji dobijaju ogroman značaj
  • Sniženje nagona za življenjem, ishranom, smanjenje seksualne želje, nesanica
  • Pad socijalne efikasnosti (zanemarivanje ranijih obaveza, druženja, konakata sa članovima porodice i socijalnom sredinom uopšte)

3.Vegetativna simptomatologija tj. somatske tegobe koje mogu pratiti depresiju:

  • Usporen puls
  • Oslabljena sekrecija pljuvačke i suza
  • Opstipacija
  • Vaskularni poremećaj u vidu cijanoze i hladnoće ekstremiteta
  • Gubitak ili izostanak menstruacije ili poremećaj ciklusa

kisa_160204_93355

Koji su klinički oblici depresije?

  • Neurotične depresije (nema otuđenja od realnosti)
  • Psihotične depresije (pod uticajem raspoloženja postoji otuđenje od realiteta)
  • Inhibovane depresije (bolesnik je miran i povučen)
  • Agitarne depresije (bolesnik je uznemiren)
  • Primarne depresije (poremećaj raspoloženja je dominantan)
  • Sekundarne depresije

Kakav je tok lečenja?

Poremećaj se javlja u epizodama. Učestalost epizoda zavisi od:

  • Kvaliteta i kontinuiteta saradnje sa terapeutom
  • Kvaliteta i kontinuiteta saradnje rodbine u tretmanu

Lečenje obuhvata:

  • Farmakoterapiju
  • Psihoterapiju
  • Elektrokonvulzivnu terapiju
  • Rehabilitaciju, resocijalizaciju i rekreaciju.       Nakon-psihotesta-i-intervjua-razocaranje-i-depresija

Kako možete pomoći sebi?

  • Upoznajte svoju bolest
  • Naučite da prepoznate rane simptome pogoršanja bolesti
  • Sarađujte sa lekarem
  • O neželjenim reakcijama i lekovima razgovarajte sa lekarom
  • Dajte i Vi neki predlog u lečenju
  • Uključite se u klub lečenih pacijenata

Kako porodica može pomoći?

  • Ohrabrite vašeg srodnika da potraži pomoć psihijatra
  • Upoznajte se sa bolešću
  • Naučite da prepoznate rane stadijume pogoršanja bolesti
  • Aktivno učestvujte u lečenju vašeg srodnika
  • Budite strpljivi i uporni
  • Sarađujte sa terapeutom
  • Uključite se u klub rodbine lečenih pacijenata

Važno je upamtiti:

  • Depresija se može lečiti!
  • Budite strpljivi!
  • Budite aktivni učesnik u lečenju!

 

Pripremili:

Saradnici iz udruženja ”Zrak nade” koristeći materijal iz Vodiča za pacijente i članove porodica